Samu površinu na koju se ugrađuje parket je neophodno pripremiti na odgovarajući način kako bi parket što bolje „prijanjao“ za nju, to jest kako bi se svi elementi što bolje vezali i na ovaj način izbeglo neravnomjerno sleganje elemenata parketa i samim tim njegovo pucanje. Podloga na koju će se parket ugrađivati može biti od različitih materijala, ali u današnjim uslovima materijal koji se najčešće upotrebljava je beton ili cement.
Prije ugradnje parketa neophodno je osnovnu podlogu premazati predpremazom ili prajmerom. Uloga predpremaza je da pripremi samu betonsku podlogu za izradu sloja koji će se nalaziti iznad nje. On učvršćuje površinski sloj betonske podloge i na ovaj način omogućava da se ljepilo ili masa za ravnanje betona bolje vežu za isti. U pojedinim slučajevima, predpremaz može služiti i za izradu svojevrsne parne brane koja će štititi pod iznad betonskog sloja od eventualne vlage koja je zaostala u betonskoj podlozi.
Koje ljepilo će se koristiti prilikom ugradnje parketa zavisi od više faktora. Različite vrste drveta će imati različite fizičke karakteristike i različito će se ponašati tokom vremena u odnosu na to koje ljepilo se koristi za njihovo polaganje. Dimenzije parketnih pločica takođe diktira upotrebu određenih vrsta ljepila. Tako ćemo na tržištu nalaziti ljepila specijalizovane za određene dimenzije parketa.
Veličina i namjena prostora predstavljaju još jedan važan činilac prilikom izbora ljepila za parket, što je prostor veći površina pokrivena parketom može predstavljati veći izazov za samu podnu oblogu u smislu čvrstoće tokom vremena i prilikom korišćenja i ovim se treba voditi prilikom izbora ljepila za parket.
DISPERZIVNA LJEPILA danas nazivamo i klasičnim lljepilima. Ova ljepila su sintetička i najčešće se upotrebljavaju za lijepljenje lamel i klasičnih parketa različitih dimenzija na betonske i drvene podloge.
POLIURETANSKA LJEPILA mogu biti jednokomponentna i dvokomponentna. Jedina razlika između ove dvije podvrste je što dvokomponentni, osim ljepila, sadrže i supstancu koja ubrzava sušenje ljepila što u pojedinim slučajevima može biti veoma korisno, ali u isto vrijeme zahtjeva određenu količinu pažnje prilikom postavljanja parketa. Poliuretanska ljepila se mogu koristiti za sve vrste parketa i drvenih podnih obloga na podlogama kao što je beton, ali i na keramičkim pločicama, kamenu i itd. Dvokomponentna poliuretanska ljepila su posebno pogodna za korišćene kod parketa od egzotičnih vrsta drveta i parketa od bambusa.
ELASTIČNA LJEPILA čine treću grupu ljepila za parket. Ova ljepila su napravljena od sintetičkih komponenti, a glavna karakteristika im je upravo elastičnost koja utiče na to da ova ljepila imaju niz prednosti. Oni redukuju zvuk, ali i prenošenje opterećenja sa parketa na podlogu, veoma lahko se nanose, a mogu se i direktno nanositi na podloge kao što su keramičke pločice. Pošto su elastični mogu kompenzovati manje neravnine koje se mogu naći u podlozi. Ova vrsta ljepila je veoma pogodna za prostore sa velikom kvadraturom jer, uslijed elastičnih karakteristika, dozvoljava parketu da bolje „sarađuje“ sa podlogom, to jest da bolje prijanja i prilagođava se osnovnoj podlozi na koju se nanosi.
Kada je parket zalijepljen na podlogu, ostaje još jedan važan element: završni sloj koji najčešće služi kao zaštita i ima ulogu da što duže održi parket u skoro novom stanju. Kod nas na tržištu danas postoje dvije vrste završnih premaza za parket: premazi na bazi ulja i sintetički premazi ili lakovi.
Lakiranjem se stvara čvrst i neprobojan sloj visokog sjaja na površini parketa. Lakovi koji se danas koriste su izuzetno otporni na habanje i ogrebotine. Ipak, tokom vremena sloj laka se uslijed redovne upotrebe poda tanji i ukoliko se pod ne održava mogu nastati znatna oštećenja. Poslije izvjesnog vremena prelakiran parket neophodno je hoblovati, a zatim ponovo lakirati i ovo zapravo spada u normalno održavanje parketa koji su lakirani. Naravno, što je lak kvalitetniji to će raspon između dva lakiranja biti veći.
ULJANI PREMAZI za parket su tradicionalniji premazi koji nemaju završni sloj visokog sjaja kao što je to slučaj kod lakiranih parketa. Ovo se dešava jer ulje, za razliku od laka, ne stvara neprobojan sloj na površini drveta već prodire u samo drvo. Iako se ovakvi parketi brže habaju u odnosu na lakirane parkete, njihova trajnost se može znatno poboljšati redovnim održavanjem. Takođe, parketi sa uljanim premazima se mogu relativno jednostavno ponovo premazati što proces obnove završne njege parketa čini daleko lakšim u odnosu na ponovno lakiranje. Podovi premazani uljem mogu djelovati prirodnije i prijatnije na dodir, sa mat završnicom i istaknutom prirodnom teksturom drveta.